Izložba na cesti 2024: Zagreb 3000

Online izložba murala budućnosti!

Info pano...Zagreb u budućnosti, smatram, neće biti mnogo drukčiji od onoga kakav je bio. 
Stoga sam koristeći se tradicionalnim fontovima prikazao tematiku grada u uzbudljivoj budućnosti pozivajući se time na njegovu skoro tisućljetnu prošlost.

Marko Novak

Sanjali smo svemirske letjelice  i leteće taksije u buducnosti, samim time smo zaboravili paziti na najbitniju stavku, floru i faunu grada Zagreba. 
Udišite još čisti zrak dok nam i njega ne krenu naplaćivati.

Rahela Šimičić

Moja vizija Zagreba u 3000. godini izgleda kao postapokaliptično područje koje je progutala trava i žbunje. 
Video bakice Tonke koja je postala dio meme kulture zbog popularne izjave “a gdje je Zagreb”, predstavlja sve nas koji se pitamo isto. 
Realnost je da će nas priroda preuzeti i da ćemo napokon imati radikalno zeleni Zagreb.

Nika Lamešić

Većina nas zamišlja Zagreb 3000 u skroz digitalnom svijetu, ja ovdje želim zamisliti neku malo drugačiju budućnost, onu punu biljaka gdje i dalje možemo normalno disati! 
Rad prikazuje malo izobličene šarene zgrade Zagreba preplavljene biljkama.🌱

Leonarda Budak

Zagreb 3000,  Pod krilaticom VIŠE CVIJEĆA MANJE SMEĆA  uvriježeni stih iz pjesme koja se ući već od malih nogu. 
Ostvarenje ove utopije nalazim na aktualnom primjeru brda smeća na jakuševcu, na kojeg reagiram zelenim prekrivačem i zip lineom koja za razliku od žićare ne zahtjeva deforestaciju i potiče na fizičku aktivnost. 
Uz ogromnu inicijativu boljitka do trenutka 3000 godine postaje i službeno Parkom Prirode Jakuševac.

Marija Androš

Godine 3000.-te trinaestica i dalje vozi svoju redovnu liniju. 
Otporna je na solarne oluje, radioaktivne komarce te postiže brzinu od nevjerojatna dva lebdometra u sekundi.

Matija Meštrić

Prikaz je kompleksa zgrada iz ptičje perspektive među kojima se nalazi zagrebačka katedrala sa i dalje postavljenim skelama. 
Pored katedrale je prikaz digitalnog panela na kojem piše da je prvi dan zime poslijepodne vedro vrijeme i da je 50°c. 
Uglavnom htio sam prikazati dva elementa koji se međusobno komplementiraju, staro-novo, katedrala-digitalni panel.

Fran Perkov

Rad Nepalski gradonačelnik, napravljen je da se ispred njega zastane i promisli. 
Grad Zagreb orijentiran je ljevije od ostatka države što otvara mogućnost za scenarij prikazan na panelu u 3000.- oj godini. 
Prikaz asimilacije, emancipacije i proboja "radničke klase" do dužnosničke pozicije.

Tonka Sušec

“Atomska bomba, kažu, toliko je moćna da će njena eksplozija označiti završetak svijeta i Sudnji dan. 
Tada će u golemoj vatrenoj gljivi, u plamenoj oluji, strahotnom ognju i veličanstvenom zasljepljujućem vatrometu nestati i sami divovi, i sve životinje, svi kukci i sav život na Kugli Zemaljskoj. 
Svi osim jedne vrste.
Taj strašni Sudnji dan - vlastitim je ticalima u divovskim knjigama pročitao veliki Tesla - preživjet će samo žohari.
- Tako je zapisano, i tako će biti. Kad poleti leteća raketa, eksplodira atomska bomba i skonča sav ostali živi svijet, 
bit će to dan žoharske slobode, dan kad ćemo opet, kao u vrijeme Kabikaja Veličanstvenog, vladati cijelom Kuglom Zemaljskom." - Boris Dežulović
Zagrebu ne treba atomska bomba ni prirodna katastrofa, samo par stupnjeva više i evo ih. Izlaze iz pukotina i mašu ticalima, a 3000. će s pomoću njih upravljati automobilima.

Antonela Šurbek

Vrli novi Zagreb distopijske 3000. godine; mural je inspiriran zgradom Ina-Inženjeringa, sagrađenoj 1985. prema projektu Šibenčanina Duška Rakića. 
Ugodno smještena na Vukovarskoj 78, ova visokotehnološka utvrda centar je komunikacijske kontrole.

Helena Birin

Ideja rada je prikazati posljedice emigracije mladih u potrazi za boljim životom. 
Djeca odlaze iz grada, a za sobom ostavljaju djedove i bake. 
Rad tematizira otuđenost od obitelji i doma, spajajući viziju budućnosti s crno bijelim svijetom naših starih.

Leonarda Fofić

U godini 3000. zbog klimatskih promjena Zagreb je preuzela prašuma. Tropske biljke su potpuno okružile katedralu i stabla su toliko visoka da rastu iznad nje. 
Ostavljam kao misterij to što se dogodilo sa ljudima. Jesu li nastanili neke sjevernije krajeve ili su potpuno nestali?

Paula Dunatov

Prikaz Zagija u svemiru inspiriran je pitanjem hoće li za tisuću godina ostati išta prepoznatljivo u Zagrebu? 
Hoće li ljudi tog vremena znati za Zagija kojeg poznaju današnji stanovnici ili će zauvijek odlutati u svemir?

Mihaela Spiegl

“Moj Zagreb tak te imam rad” je pjesma autora Dragutina Brahma, a nastala je još 30ih godina prošloga stoljeća. 
Kroz godine to je postao slogan za domaće navijače, ali i parola za sam grad. Diljem grada mogu se pronaći grafiti s tim sloganom, 
stoga sam na svom muralu htjela prikazati upravo te iste grafite ali kako bi oni izgledali u 3000. godini kad ćemo još uvijek biti vjerni Zagrebu kojeg imamo tolko rad.

Majda Vukalović

Mural je referenca na Kožarićev “Neobični projekt - Rezanje Sljemena” koji će, zajedno s ostalim Kožarićevim prijedlozima za urbane intervencije, napokon biti realiziran.

Petra Divković

Do 3000. godine golubovi, uz galebove postaju stanovnici Republike Hrvatske. 
Zagreb bilježi konstantni rast stanovništva od početka ugradnje čipova u mozgove golubova koji im omogućuju sposobnost govora. 
Godine 2705. golubovi dobivaju pravo glasa i 2708. godine prvi puta pobjeđuje HDGZ (Hrvatska demokratska golublja zajednica) na parlamentarnim izborima. 
Golubice i golubovi od simbola grada Zagreba postaju većinski stanovnici grada te sudjeluju u svim sferama gradskog zivota. 
Čak imaju i vlastiti advent s minijaturnim hotdogovima.

Vid Vukelić

Trase zauvijek krase-U dalekoj buducnosti, kako god grad izgledao, smatram da ce nasa stoljetna tradicija zagrebackih tramvaja jos uvijek imati vidljiv trag u urbanistickoj tapiseriji grada Zagreba

Ana Šimunović

Zagreb 3000 je postao kao i svaki drugi grad, gledan odozgora, jedna obična matična ploča. 
Tekst iza je spomen na "stari" Zagreb koji kontrira novom moderniziranom Zagrebu.

Iva Žepina

Me meni, Zagreb je postao plastična blamaža.
Interes radi para pada.
Zbilja, ma što reći!?
On minimalno reciklira.

Marta Milinović

Imam viziju Zagreba kao multikulturalnog grada gdje smo pronašli način suživota, ne samo kao čovječanstvo, nego i s izvanzemaljcima!

Adrijana Brčić